Imate li vrt u kojem uzgajate povrće, neke od njih poslužit će, ne samo kao ukras, već kao odlična zaštita od raznih nametnika i bolesti.

Uglavnom vole sunčana mjesta, zaštićena od hladnoće i vjetra, kako bi mogla postići visoku koncentraciju eteričnih ulja i ljekovitih tvari.

Ljekovito bilje uvijek beremo za lijepa i sunčana vremena, te sušimo u hladu, na prozračnom mjestu.

Sušenjem određenih dijelova biljaka, imat ćemo zalihu za cijelu zimu-svoju malu kućnu ljekarnu, a oni kreativniji mogu napraviti i vlastitu mast za prvu pomoć kod malih nezgoda i povreda, te mirisne jastučiće za opuštanje, macerate ulja za njegu kože i još mnogo toga.

Iako je izbor biljaka zaista velik, evo mojih top 5:

Neven (Calendula officinalis) fitoncidima iz svog korijena odbija gliste nematode, pa ga je odlično posaditi pokraj gredice s mrkvom ili između ruža. Gdje god ga posadili, njegovi lijepi žuti cvjetovi bit će predivan ukras od lipnja pa sve do prvih mrazeva, a propustite li koji put pogledati prognozu vremena, ovi žuti cvjetovi djeluju poput meteorologa: ako su cvjetovi zatvoreni i nakon 7 sati ujutro, toga će dana padati kiša!

Čaj od nevena djeluje protuupalno, jača imunitet (on je jaka imunološka biljka, pa ga osobe sa autoimunim bolestima ne smiju uzimati!), regulira menstruaciju, smiruje želudac i crijeva.

Poznata je njegova vanjska upotreba kod kožnih oboljenja.

Mast od nevena

Četiri pune šake cvjetova nevena stavimo u vruću svinjsku (neslanu) mast, kratko propržimo, te zgasimo vatru i ostavimo pokriveno 24 sata. Slijedeći dan malo zagrijemo i procijedimo kroz sterilnu gazu u čiste posudice.

Ova mast djeluje protuupalno, regenerira i omekšava kožu, te je odlična kod dermatitisa, psorijaze, opekotina, infekcija kože, uboda insekata, vena, hemoroida, manjih opeklina.

Lavanda (Lavandula officinalis) je manji grm sa mirisnim plavo-ružičastim cvjetovima, odbija razne insekte, te sprečava pojavu lisnih ušiju i mrava.

Cvjetne stapke se beru neposredno prije otvaranja, a suhe se mogu koristiti u razne svrhe.

Kao čaj najbolje ju je koristiti u mješavinama, a pomaže protiv migrene, nesanice, valunga, gljivica...

Jastučić od lavande

Male satenske vrećice napunimo suhim cvjetićima-u ormar stavimo takav jastučić, koji štiti odjeću od moljaca, te ujedno osvježava i daje karakterističan miris.

Kako bi dobili mirisan jastik za odmaranje i opuštanje, veću jastučnicu (u omiljenoj boji) napunimo punjenjem za jastuke i suhim cvjetićima lavande.

Macerat lavande

Šaku lavandinih cvjetova namočimo u 2,5 dl maslinovog ulja i ostavimo na suncu 40 dana. Dobiveno ulje izvrsno je za njegu suhe kože, bolnih zglobova, te oduzetih udova nakon moždanog udara.

Kadulja (Salvia officinalis)-njenu izuzetnu ljekovitost izražava stara rimska izreka: „Zaprijeti li smrt, po kadulju u vrt!“.

Beru se mladi izdanci i listovi, koje sušimo u hladu. Čaj od kadulje djeluje baktericidno, fungicidno i antiseptički, pa je odličan za dišne organe, grgljanje kod upaljenog grla i laringitisa, afti, te kod upaljene sluznice želuca i crijeva. Ovim čajem mogu si pomoći i žene u menopauzi, jer regulira jako znojenje, te lagano smiruje. Jači uvarak (čajna kupka) pomaže kod kožnih bolesti, ekcema i svraba, te raznih gljivica, a ispiranje kose kaduljom jača ju i daje joj sjaj.

Čaj od kadulje kuhamo tako da nepokriven kipi 3 minute na laganoj vatri, čime isparava otrovan tujon.

Kadulja, majčina dušica i menta odbijaju leptira kupusara i puževe golaće, pa ih svakako posadite uz vaše kupusnjače, te svo zeleno lisnato povrće.

Majčina dušica (Thymus serpyllum) je manji grm tamnoružičastih cvjetova intenzivnog mirisa.

Ima jaka antibakterijska svojstva, pa čaj od majčine dušice odlično djeluje protiv upala dišnih organa i svih vrsta kašlja, ali i protiv upale želuca, neredovitih menstruacija, te kod smetnji u mjehuru i bubrezima.

Korisna je paša za pčele jer i njih čuva od bakterijskih bolesti.

Kupka od majčine dušice

Za jačanje slabašne djece, oboljelih od dišnih bolesti, reumatičnih bolesnika-u toplu vodu za kupanje ulijemo čaj od majčine dušice-kupka traje 20 minuta.

Menta (Mentha piperita) tj. paprena metvica odlikuje se snažnim mirisom na mentol koji hladi i djeluje anestetički. Njene listove beremo prije cvjetanja, a čaj koristimo za razne tegobe-potiče metabolizam, olakšava disanje, djeluje protiv slabe probave, grčeva u želucu, bolova u žučnom mjehuru...

Kako je vrlo popularan i osvježavajući, treba napomenuti da prekomjerno ispijanje čaja od mente može naštetiti srcu!

Macerat mente

Listove mente ubrane po suncu i prosušene 2-3 dana prelijemo maslinovim uljem, te poklopljeno ostavimo stajati na toplom 40 dana. Procijeđeno ulje stavimo u tamne staklene boce.

Ovo ulje je odlično za masiranje protiv reume, gihta, migrene i glavobolje.